Proljetnice

U skupinu proljetnica spadaju biljne vrste koje se mogu sresti u rano proljeće. Neke se javljaju i u kasnu zimu, sa prvim sunčanim i toplim danima. Upravo zbog toga se nazivaju i vijesnicima proljeća. Jako bitno je napomenuti da su to vrste koje nisu međusobno srodne. Većina ih ima lukovicu, gomolj ili krtolu, koja je u stvari, preobraženo ili metamorfozirano stablo. Upravo ovo podzemno stablo proljetnicama tokom vegetacije služi za skladištenje hranjivih materija. Dolaskom jeseni i zime, ove biljke prelaze u stanje hibernacije, sve životne funkcije su im svedene na minimum, nema listanja ni cvjetanja. Prvi topli dani u rano proljeće, aktiviraju hranjive materije koje se nalaze deponovane u gomoljima ili lukovici, te biljke počinu sa listanjem i cvjetanjem.

Važno je istaknuti da je većina ovih vrsta ugrožena i zaštićena, pa je jako važno paziti prilikom sakupljanja proljetnica za herbar. 

Na području Hercegovine, krajem zime i početkom proljeća javljaju se sljedeće vrste:

•        Jagorčevina, jaglac (porodica Primulaceae)
•          Ljubičice (porodica Violaceae)
•          Visibaba (porodica Amaryllidaceae)
•          Šafran (porodica Iridaceae)
•          Kukurijek (Ranunculaceae)

·   Jaglac (Primula sp.) je proljetnica koja se javlja krajem februara. Period vegetacije traje oko mjesec dana. Prepoznatljive je žute boje sa prizemnim listovima složenim u rozetu. Plod jaglaca je okrugla čahura, koja sadrži smeđe sjemenke. Stablo je preobraženo u lukovicu. Može se naći na osunčanim staništima, proplancima, livadama i svjetlim listopadnim šumama.

Jagorčevina 

Šafran (Crocus sp.) je proljetnica koja se može sresti krajem zime i početkom proljeća. Cvjetovi šafrana su visoki od 8 do 15 cm, mogu biti bijele, ljubičaste i žute boje. Preferiraju prozračna, osunčana tla, bogata humusom.

Šafran 

Visibaba (Galanthus nivalis) se sa razlogom naziva vjesnikom proljeća, jer se od svih proljetnica prva javlja, čak ispod snježnog pokrivača.  Cvjeta u januaru i februaru. Listovi su joj tanki, svjetlozeleni i duguljasti. Cvjetna stapka je obavijena sitnim zelenim listićima. Na vrhu cvjetne stapke se nalaze bijeli cvijet povijen ka zemlji. Razmnožava se dijeljenjem lukovica u maju i junu. Visibabe rastu u Evropi i Aziji, kod nas je rijetka vrsta.

Visibaba 

Ljubičica (Viola sp) je veoma česta proljetnica u šumama i livadama Bosne i Hercegovine. Pripada porodici Violaceae ili ljubica.  Javlja se krajem zime i početkom proljeća. Listovi su srcolikog oblika. Cvjetovi su bilateralno simetrični. Čini ih pet latica od kojih su dvije bočne, jedna veća središnja okrenuta dolje i dvije njemu suprotne okrenute gore. Mirisna ljubičica je karakteristična vrsta koja raste po proplancima, žbunovima i svijetlim šumama.

Ljubičica

Kukurijek (Helleborus sp.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Ranunculaceae ili žabnjaka. Jedan je od vijesnika proljeća. Kožasti listovi se nalaze na dugim stabljikama, tamnozelene su boje. Cvjetovi mogu biti žute, bijele i ljubičaste boje. Cvjeta od januara do marta. Rasprostranjena je na području Evrope i Azije, a u Bosni i Hercegovini endemska vrsta je Helleborus hercegovinus.

Kukurijek

Među proljetnicama veliki je broj endemskih vrsta. Endemske vrste su vrste koje naseljavaju jedno karakteristično područje, izvan koga se ne nalaze. Kada se sakupljaju biljke za herbar nikada ne brati ugrožene vrste niti endeme.Za naučne svrhe može se ubrati primjerak tako što se uberu list i cvijet a gomolj se NIKADA ne vadi.