Izrada herbara

Herbar je zbirka osušenih biljnih primjeraka sa odgovarajućom unutrašnjom organizacijom i pratećim podacima. Luca Ghini profesor botanike sa Univerziteta u Bologni smatra se prvom osobom koja je sušila biljni materijal pod pritiskom i stavljala na papir te ga dokumentovala, još u XVI vijeku. Pravilno sačuvan i adekvatno održavani materijal, može, teorijski trajati neograničeno – pa su tako poznati herbariji Ghinia i Caesalpina stari 500 i više godina, još upotrebljivi i čuvaju se u Italiji.

Izrada herbara zahtijeva vrijeme i pripremu. Herbar se sastoji od prepariranih biljaka skupljenih na određenom lokalitetu, staništu ili na nekom većem području. Za sakupljanje materijala za herbar potreban je određeni pribor i oprema. Za svaku grupu biljaka važno je znati kako se sakuplja, čuva i presuje. Samo pravilno presovana biljka može se kasnije determinisati.

Uredno presovana vrsta prenijeta na papir

Osnovni i najčešće korišteni pribor koji odgovara svim tipovima staništa i različitim grupama biljaka obuhvata: grube kožne (građevinske) rukavice - koriste se za prikupljanje biljaka sa bodljama ili biljaka koje izazivaju razne iritacije na koži, lopatica, sklapajući ašov ili nož za iskopavanje koristi se vađenje podzemnih dijelova biljaka, korijena, lukovice, rizoma, džepni nož sa više funkcija upotrebljava se za presjecanje biljaka ili nekih organa (lukovica, rizoma), za čišćenje biljke prije presovanja (odstranjivanje oštećenih i suhih dijelova), vinogradarske makaze - koriste se pri sakupljanju drvenastih biljaka - odsjecanje grančica pomoću ovog pribora najmanje oštećuje biljku, plastične vrećice, papirne vrećice različite veličine - vrećice se koriste za kratkotrajno držanje ili transport sakupljenog materijala (ne smije se stavljati previše biljaka u jednu vrećicu, otvor se zatvara gumicom, u vrećice se stavlja i privremena etiketa/ceduljica sa osnovnim podacima: lokalitet, stanište i datum).

Izrada herbara

Biljni materijal nikada ne držati u vrećicama duže od 5-6 sati. Sakupljene biljke se stavljaju u papir za presovanje, najbolje u papir koji se neće raspasti kad dođe u dodir sa biljkama, te nikako ne koristiti sjajni slikovni papir. Mogu se koristiti obične novine, te za svaku biljku je potrebno uzeti posebne listove novina.

Svaki sakupljač biljaka za herbar mora imati literaturu za determinaciju. Za određivanje vrsta postoji mnogo ključeva za determinaciju, većinom objavljenih za određenu skupinu, tako npr. postoje ključevi za determinaciju livadskih biljaka, ključevi za drveće, šibove, ljekovito bilje i dr.

Herbar za osnovnu školu

Prilikom sakupljanja biljke se moraju očistiti od zemlje, insekata, suhih i oštećenih dijelova. Također se treba sakupiti i rizom kod vrsta koje ga posjeduju. Po mogućnosti biljku treba determinisati na terenu, dok je još svježa. Cvjetovi se presuju otvoreni i nikada se ne prikrivaju listovima. Cijela biljka se stavlja na list, s tim da se ne krate korijen, listovi niti cvjetovi.

Biljka sa svim dijelovima

Papir za presovanje se mijenja svaka 24h a kod sukulenata (npr. vodene biljke poput lopoča) svako 12h. Tanje biljke se presuju oko 5 dana, dok veće, deblje vrste budu uredno presovane za 3-4 sedmice. Biljke se lijepe na bijeli, svijetlo sivi ili svijetlo žuti papir pomoću samoljepivih trakica ili selotejpom. Biljka se pričvršćuje na papir preko stabla nikad preko listova i cvjetova. Svaki herbar mora imati karticu ili etiketu sa podacima o lokalitetu, sakupljaču, porodici, rodu i vrsti biljke i narodni naziv biljke.