Divizma-Verbascum phlamoides L.
Biološke i ekološke karakteristike:
Divizma je dvogodišnja biljka. U toku prve godine razvije se samo prizemna
rozeta, a druge godine izraste 1,5-2 m visoka, uspravna, nerazgranata stabljika
gusto obrasla dlakama. Listovi su također sa obje strane pokriveni dlakama. Na
gornjem dijelu stabljike nalaze se žuti cvjetovi skupljeni u izduženo
grozdastoj cvasti. Biljka cvjeta cijelog ljeta. Raste po sunčanim
kamenitim brežuljcima i na kamenitom tlu.
Branje: Beru se
sve vrste divizme. Za lijek se sakupljaju cvjetovi i listovi u vrijeme
cvjetanja.
 |
| Divizma |
Ljekovito djelovanje: Sadrži
sluzi, saponine, šećer, kumarin, beta karotin, flavonoide, eterično ulje.
Liječi veliki broj bolesti kao što su: čirevi i osipi na koži, reuma, astma,
bolovi u plućima, bolesti slezene i jetre, žuticu, slabo mokrenje.
Upotreba: Za liječenje se upotrebljava čaj od divizme
koji se prelije kipućom vodom ili mlijekom. Za obloge se kuha cvijet u mlijeku
2 min. Ulje od divizme se pravi od listova koji se preliju maslinovim uljem i
ostavi na suncu četrdeset dana. Tinktura od divizme se pravi sa alkoholom i
utrljaje na bolna mjesta.
Divlja metvica-Mentha longifolia L.
Biološke i ekološke karakteristike: Nana
ili metvica je trajna zeljasta biljka, a raste kao divlja i pitoma. Metvice
imaju uspravnu četvrtastu, granatu i dlakavu stabljiku s nasuprotnim i
dlakavim, unakrsnim, jajasto-šiljastim, na krajevima nazubljenim listovima.
Odozdo je sjajno i tamnozelene boje, a s gornje strane svijetlozelene boje.
Cvjetovi su ljubičaste boje, sitni i grupisani u gornjim dijelovima stabljike u
pršljenaste cvasti.
 |
| Divlja metvica |
Branje:
Bere se nadzemni dio biljke u vrijeme cvjetanja. Suši se u sjeni in a
prozračnom mjestu.
Ljekovito djelovanje:
menta sadrži eterična ulja, tanine, gorke materije i fermente. Izbacuje štetne
materije iz organizma, čisti želudac, pojačava rad jetre i spriječava srčani
udar. Ljekovita je čitava biljka.
Upotreba: Nana
se upotrebljava kao prijatan, blag i neškodljiv lijek za umirivanje, protiv
gasova, nadimanja i grčeva te protiv teške probave. Nana ulazi u sastav čajeva
za liječenje žuči. Ulje od nane ima slaba anestetička svojstva i prijatan miris
koji osvježava, zbog čega se upotrebljava i protiv gađenja i povraćanja.
Rastvor ulja u alkoholu se koristi spolja protiv bolova od neuralgije, reumatizma
i nazeba. Mentol draži nerve u koži, lahko isparava i zbog toga hladi kožu.
Djetelina bijela-Trifolium
repens L.
Biološke
i ekološke karakteristike: Bijela
djetelina ima vretenast ali plitak korijen koji u tlo prodire do dubine od oko
50 centimetara. Stabljika je duga 30 do 50 centimetara. Bijela djetelina ima troperast
list po kojemu je i dobila ime (lat. tres
– tri; folium – list). List se
sastoji od tri liske koje mogu biti različite veličine. Cvat bijele djeteline sadrži 20 do
25 cvjetova, pa čak i do 40. Cvjetovi su u okruglastu glavičastu cvat povezani
preko okruglaste cvjetne lože. Cvjetovi nisu kao u crvene djeteline sjedeći
nego se nalaze na cvjetnim stapkama. Raste po livadama i
pašnjacima, a najbolje uspijeva na kiselom tlu.
Branje:
Bijela djetelina se bere u ljeto. Beru se tek procvjetale cvijetne glavice, bez
stapke. Suši se u sjeni, u tankom sloju, kako bi cvijet očuvao svoju prirodnu
boju.
 |
| Bijela djetelina |
Ljekovito
djelovanje: Bijela djetelina je
djelotvorna za ublažavanje probavnih tegoba, reguliše oboljenja
jetre a podjednako je dobra kao pročišćivač organizma. Spada u industrijske biljke
ljekovitog svojstva.
Upotreba:
Čaj od cvjetova djeteline se koristi za proćišćavanje krvi u organizmu, a
djelotvorna je i u jačanju - vraćanju snage organizmu. Listovi i stabljika
biljke se koristi za pripremu posebnih preparata kojima se zaliječuju izrasline
na koži kao što su akne, bradavice ili čirevi.
Dupčac- Teucrium chamaedrys L.
Biološke i ekološke karakteristike: Dupčac je zeljasta biljka sa stabljikom visokom i do 30
cm. Listovi su bubrežasto srcasti, nazubljenog ruba. Cvjetovi su ružičaste
boje. Pogoduje mu suho podneblje. Nalazi se na krečnim obroncima, na
pašnjacima, rubovima šuma, livadama i kamenjarima kao polugrm sa razgranatom
stabljikom. Dupčac je mediteranska biljka, ali je rasprostranjena i u
unutrašnjosti, najčešće na krečnjačkim brdskim livadama i kamenjarima,
pašnjacima, u svijetlim hrastovim i borovim šumama i do iznad 1000 metara
nadmorske visine.
Ljekovito djelovanje: Dubčac antiseptično djeluje jer uništava
mikrobe i bacile. Zbog tih svojstava odstranjuje trulež u crijevima i želucu.
Koristi se protiv svih groznica, a koristan je u liječenju šećeme bolesti, žuči
odnosno gušterače.
Upotreba: Pripravci od dupčaca se
upotrebljavaju u službenoj farmaciji u različitim oblicima: tabletama,
dražejama, sirupama i tinkturama.
 |
| Dupčac |
Gavez žuti-Symphitum tuberosum L.
Biološke i ekološke karakteristike: Višegodišnji
korijen raste vrlo duboko u zemlji, debeo je, vretenast, razgranat, sočan,
izvana tamnosmeđe do crnkaste, a iznutra svijetlo-žute do bijele boje.
Stabljika je sočna, granata, grubo dlakava i visoka 30 do 100 cm. Donji listovi
su veliki, s peteljkom, jezičastog oblika i grubo čekinjavi. Cvjetovi imaju
oblik poput uskog zvona, izbijaju tokom čitavog ljeta iz pazuha gornjih listova,
a okrenuti su prema dole u jednostrano povijenim cvatovima, boje su prljavo
bijele do ružičaste ili ljubičaste. Gavez raste po čitavoj srednjoj Evropi na
vlažnim mjestima, jarcima, uz obale voda i na vlažnim livadama.
 |
| Gavez žuti |
Branje: U
proljeće ili u jesen sabire se korijen (Radix Consolidae ili Radix Symphyti).
Između marta i aprila, na izmaku zime, ili u oktobru i novembru, korijenje
gaveza sadrži najviše alantoina. Proljetno kopanje korijena vrši se dok biljka
još nije u cvatu.
Ljekovito djelovanje: Korijen
sadrži alantonin, holin, sluz, tanin, smolu, šećer, gumu, asparagin, alkaloid
simfito-cinoglosin, nadalje konsolidin i konsolicin. Alantoin liječi teško
zacjeljive rane, čak i gnojne. To znači da je gavez jedno od najboljih
sredstava za rane i to vanjske i unutarnje, nastale raznovrsnim ozljedama:
porezotine, ispucalost, otekline, lom kostiju i izljev krvi.
Upotreba:
Gavez se najčešće upotrebljava u obliku toplih kaša, koje se pripremaju od
samljevenog korijena i vruće vode ili mlijeka. Tako pripremljena kaša se
stavlja na lanenu krpu i privija na rane i lomove. Za unutarnju upotrebu prave
se čajevi od korijena.
Jagoda šumska-Fragaria vesca L.
Biološke i ekološke karakteristike: Jagoda posjeduje duge vriježe koje pušta po tlu, sa trodjelnim listovima koji su
svijetlo zelene boje, zupčastog ruba. Na uspravnim stabljikama razvijaju se
zvjezdasti cvjetovi. Cvast nakon cvjetanja jako nabubri postaje sočna i
mesnata. Kao samonikla biljka raste u šumama, na krčevinama, na proplancima, planinskim
livadama i pašnjacima. Jagoda je mnogo češća u hrastovim nego u bukovim šumama.
Za optimalan rast i razvoj šumska jagoda zahtjeva umjerene uslove staništa, ni
suviše visoke ni suviše niske temperature kako tla tako i vazduha. Također, joj
ne odgovaraju područja slabe osvjetljenosti ni pretjerane osunčanosti pa je
neki autori svrstavaju u livadsko-šumske biljke.
Branje: Korijen se vadi u rano proljeće i u jesen. Listovi se
kidaju u vrijeme cvjetanja. Plodovi se beru u vrijeme pune zrelosti.
Ljekovito djelovanje: U listu i korijenu
šumske jagode ima dosta tanina, sluzi, organskih kiselina, spojeva željeza,
eteričnog ulja i vitamina. Plodovi sadrže osim toga jedan niz do sada
pobliže neistraženih voćnih kiselina i šećera. Ljekovite i djelotvorne tvari
listova, odnosno čitave biljke, nisu još pobliže istražene. |
| Šumska jagoda |
Upotreba:
Korijen šumske jagode pripremljen od 20 do 25 g na 1 litru vode je sredstvo
koje lagano steže i vrlo je prikladno za liječenje proljeva. Oblog od
zdrobljenih listova hladi upale, sužuje manje rane i dovodi ih do izlječenja.
Čaj od suhih listova u narodnoj je medicini vrlo cijenjen kao čaj za čišćenje
krvi pogotovu ako se listovi šumske jagode pomiješaju s ostalim proljetnim
cvjetovima: listovima kupine, cvijetom tratinčice, listovima maline, plućnjakom
i dr. Upotrebljava se za pravljenje sokova i džemova.
Jagorčevina-Primula officinalis L.
Biološke i ekološke karakteristike: Jagorčevina nastanjuje brdske i planinske livade, proplanke i pašnjake, obronke,
svijetle šume i šikare. Jagorčevina je slična jaglacu ali je mnogo češća i
rasprostranjenija. Cvjetovi su joj na kraćim drškama, pojedinačni, sumporno
žute boje. Jedna je od prvih vjesnika proljeća.
Branje: Beru se cvijet sa ili bez čaške i korijen. Cvjetovi
jagorčevine se beru u martu i aprilu. Korijen se vadi u martu, aprilu i maju.
Suše se u sjeni na prozračnom mjestu.
Ljekovito djelovanje: Jagorčevina je pravi
prirodni lijek za plućne bolesti, lupanje srca, migrene, slabe cirkulacije
krvi, bubrege, reumatizam, smanjenog broja crvenih krvnih zrnaca, mišića,
ligamente i duševne iscrpljenosti.
 |
| Jagorčevina |
Upotrba: Jagorčevina se najčešće upotrebljava u obliku čaja. Čaj od
korjena ove biljke vrlo uspješno djeluje kao umirujuće sredstvo za smirivanje
nesanice. Treba ga uzeti prije svih sintetičkih sredstava, koja obećavaju zdrav
san, jer liječi sve uzroke nesanice, pri čemu čuva nerve i zdravlje uopšte. Čaj
od korijena jagorčevine je djelotvoran i kod smirivanja glavobolje, nervoze,
vrtoglavice i nesvjestice.
Kadulja-Salvia officinalis L.
Biološke i ekološke karakteristike:
Kadulja je polugrm visok
20-40 cm. Listovi su duguljasti, zelenkasto sive boje. Cvjetovi su svijetlo
ljubičaste boje, sakupljeni u klasove. Raste samoniklo po kamenjarima i
pašnjacima, pored puteva. Uglavnom naseljava topla mediteranska područja,
hercegovačke i dalmatinske krševite terene. Odlično joj odgovaraju zemljišta
bazne reakcije. U Hercegovini se već osjećaju posljedice neracionalnog branja
kadulje i smanjenje staništa. Kadulja nije ugrožena, ali ukoliko se nastavi ne
racionalna berba uskoro će se i to dogoditi.
Branje: Beru se list i cvijet kadulje. List se bere prije
cvjetanja, u aprilu, i iza cvjetanja u junu. Cvijet se bere u maju i junu. List
je mnogo ljekovitiji od cvijeta. Suši se na toplom i prozračnom mjestu.
 |
| Kadulja |
Ljekovito
djelovanje: Kadulja sadrži kali,
kalcij, natrij, oko 2,5% eteričnog mirisnog ulja, u kojemu ima cineola, pa uz
mnogobrojne dlačice sprječava isparivanje vode, zbog čega kadulja izdrži i
najveće suše. Lišće djeluje adstringentno, antibakterijski, fungicidno,
antivirusno, pospješuje želučanu sekreciju i smanjuje znojenje. Najvažnije
njeno djelovanje je čišćenje krvi, te cijelog organizma. Može primijeniti kao
antiseptik, kod kožnih oboljenja, pomaže kod depresije, neuroze, slabog rada
želuca i slabog apetita.
Upotreba: Za vanjsku upotrebu
0,5 l kipuće vode se prokuha sa 3 velike kašike lišća, poklopi se i ostavi da
stoji preko noći, a ujutro se procijedi. Protiv bolova i grčeva u želucu 10g cvijeta
kadulje se prokuha s 1l kipuće vode i pije po 1 šoljicu prije jela. Za čišćenje
krvi, jačanje živaca, zaustavljanje drhtanja ruku kuha se lišće u pola vode i
pola vina.
Nema komentara:
Objavi komentar